Poštovane dame i gospodo, disciplina u kojoj se upravo pripremate ostaviti svoj trag, slovi za najzahtjevniju disciplinu brdskog biciklizma. Svaka čast.
No, kako smo uopće došli do toga da se brdima i planinama vozimo biciklima i natječemo se u maratonskim formatima?
MALO POVIJESTI…
Smiješna strana povijesti kazuje nam kako je prvo postojao brdski biciklizam. Naime, još dugo nakon što je stanoviti Karl Von Dais 1817. konstruirao svoj Laufmaschine (ili draisine op.a.), prvo prijevozno sredstvo na ljudski pogon, ceste po kojima su ljudi gonili svoje bicikle bile su uglavnom zemljane. Dakle, prije nego što je i postojao off-road, bicikli su bili off-road. I sve do sredine 70-tih godina dvadesetog stoljeća, distinkcija između cestovne i off-road vožnje nije postojala.
A onda se skupina adrenalinskih frikova, na adaptiranim Schwinn Excelsiorima počela sunovraćati niz padine planine Mount Tamalpais u okrugu Marin, California. Mjerili su vrijeme spusta i natjecali se. Bilo je to 1976. godine – godine kada je rođena MTB utrka. Da, tako je, prva MTB utrka je bila downhill utrka i zvala se Repack. Samo jedan spust niz Mt. Tamalpais potrošio bi kočnice do te mjere da vozač u ono vrijeme nije imao drugog izbora nego otići doma i staviti nove. Učiniti repack. Pa se vratiti na sljedeći spust. Utrku su organizirali Charlie Kelly i Gary Fisher, prvi MTB superheroji, no jedan drugi član Repack bande bio je taj koji je najzaslužniji za brdski bicikl kakvog danas volimo. Bio je to Joe Breeze – konstruktor prvog, namjenskog, brdskog bicikla – tzv. Breezer-a.
Uskoro Charlie Kelly i Gary Fisher pokreću prozvodnju specijaliziranih bicikala pod imenom MountainBikes i već 1981. Specialized započinje eru masovne proizvodnje brdskih bicikala sa svojom serijom Stumpjumper. Sljedećih 20 godina MTB eventi se razvijaju brže nego sami bicikli. Sport kao disciplina kontinuirano raste. Freddie Markham aka Fast Freddie 1979. godine postavlja prvi brzinski rekord – 81,8 kilometar na sat. Isti taj Fast Freddie obara vlastiti rekord još dva puta tijekom života. Prvi put 1989., a drugi put 2006. godine, dokazujući kako istinsko luđaštvo nema veze sa starenjem. Godine 1983., u Sjedinjenim Državama osniva se NORBA. 1988. ustanovljen je The Mountain Bike Hall of Fame. 1990. UCI konačno prepoznaje potencijal sporta i pod svojim pokroviteljstvom organizira prvo MTB svjetsko prvenstvo u okrugu Durango, Colorado. Konačno, 1996. godine u Atlanti MTB XCO stupa na olimpijsku scenu. Prve zlatne medalje odnose Talijanka Paula Pezzo i Nizozemac Bart Brentjens.
MTB MARATON
MTB maratoni (XCM) neslužbeno se održavaju od kraja osamdesetih. Danas regulativa UCI-ja definira maraton kao proširenu formu XC-a u dužini između 60 i 120 kilometara; natjecateljima svih kategorija dopušteno je natjecati se zajedno; a trasa nikad ne prolazi istom rutom dva puta.
No, diljem svijeta šire se maratonski eventi koji nisu pod okriljem UCI-ja i znatno se razlikuju od UCI-jevog formata. U SAD-u maratonski format je primjerice duži. Ultra-maratonske utrke poput Leadville 100, Breckenridge 100 ili The Endurance 100 sa stazama od 160 kilometara pravi su poligoni za ekstremno iscrpljivanje tijela i duha.
U Europi, maratonski format je bliži našem Series-u. Po broju natjecatelja najveći MTB maraton na svjetu je norveški 95-kilometarski Birkebeinerrittet. Utrka se održava od 1993. I privlači ogroman broj ljudi. 2009. godine na utrci je sudjelovalo 17.164 natjecatelja, od čega čak 15.140 finishera.
Relativno blizu Hrvatske, održavaju se maratoni koji također impresioniraju brojkama. U 2018. među najduže jednodnevne utrke uvrstili su se švicarski National Park Bike Marathon (137 km) i Grand Raid (125 km), te njemački Rocky Mountain Bike Marathon u Willingenu (130 km). Po velikom broju finishera ističu se južnotirolske utrke Hero Sudtirol Dolomites (3.703) i Sudtiroli Dolomiti Superbike (3.132), no oboje ih dere njemački Black Forest Ultra Bike (4.446). Najviše metara uspona naći ćete ponovo na Grand Raid-u – 5.025 m. v. r., ali ni 4.500 metara na Hero-u nije za baciti. Hero, Ironbike i Rocky Mountain Bike Marathon spadaju među najteže jednodnevne maratone u ovom dijelu svijeta. Već spomenutih 4.500 metara uspona na Hero-u, proteže se stazom od 86 kilometara; Ironbike Festival u austrijskom Ischglu ponosan je na svojih 3.820 visinaca koji se uzdižu preko 79 kilometara staze, a po brdima oko jezera Garda natjecatelji se popnu preko 3.838 metara duž 90 kilometara staze.
Sve su to fantastični eventi, no ne zaboravimo – i Hrvatska obiluje vrhunski organiziranim utrkama na predivnim lokacijama. I dok nas svjetski eventi osvajaju egzotikom putovanja u nepoznato, ovaj je članak možda pravo mjesto da nas podsjeti kako nigdje, ali baš nigdje, nije tako dobro kao doma, kod kuće, na svojem.
Pisali smo i o drugim temama vezano uz brdski biciklizam i MTB maratone. Tekstove pročitajte na donjima linkovima:
E-Bike – utrke na električni pogon, da ili ne?
Žene na MTB utrkama i zašto ih nema više.
Kako se pripremiti za (prvi) MTB maraton
A više o maratonima Husqvarna Adria Bike Series-a 2019 pročitajte ovdje:
HELTER SKELTER MTB MARATON, RABAC 27.04.2019.
DALMATINER MTB MARATON, VODICE 15.06.2019.